100 g boranije - 24 kcal Boranija sadrži folnu kiselinu, minerale, vlakna, cink, kalij, provitamin A, vitamine C i E. Jedinstvena vrsta Način pripreme boranije razlikuje se od drugih sorti mahunarki jer se ona priprema cijela. Zračite ljepotom
Boranija sadrži znatne količine vitamina C, provitamina A, vitamine B skupine, vitamin E, folnu kiselinu, minerale i dijetalna vlakna.
Vitamini C, A i E te cink sadržan u boraniji efikasno se bore protiv slobodnih radikala i daju koži zdrav i mladolik izgled.
Zdravlje za srce
Kombinacija vlakana, folne kiseline, magnezija i kalija u boraniji smanjuje rizik od srčanog udara.
Mlada i ukusna boranija
U počecima su se u prehrani koristile isključivo sjemenke boranije. Italijani su prvi počeli uživati u njenim mladim plodovima još u 17. stoljeću. Ubirali su samo mlade plodove, nadzirući baštu svaka 24 sata kako boranija ne bi previše dozrjela. S vremenom su baštovani razvili novu sortu s ukusnim sjemenkama, nazvanu francuski grah.
Boranija od maslaca Žuta boranija je u Francuskoj nazvana boranija od maslaca, vjerovatno zbog svoje boje i činjenice da se topi u ustima. Za idealnu figuru Žuta i zelena boranija uzgajaju se zbog svojih jestivih mladih plodova i čine važan element dijetalne prehrane. Nije toliko bogata proteinima poput ostalih sorti mahunarki, ali zato sadrži veće količine vitamina. Zbog količine vlakana koju sadrži, boranija je niskokalorična i lako probavljiva. Ukoliko boraniju uvrstimo u svoj jelovnik, možemo očekivati da će i naša figura postati slična njoj.
Otkrijte naše povrtne listove
Naši recepti
Ratatouille – specijalitet od povrća iz Nice
Ratatouille (čitaj: ratatuj) jelo je porijeklom iz Nice. Glavni sastojak ovog ukusnog jela je povrće: patlidžan, paprika, paradajz i tikvice. Poslužuje se kao glavno jelo ili predjelo.
Njemačka krompir salata
Postoje različiti načini posluživanja krompir salate. Na jugu Njemačke krompir salata obično se poslužuje topla ili čak vruća, dok se u drugim predjelima poslužuje sobne temperature. Na sjeveru je preferiraju jesti hladnu. Koriste se i razni sosovi za salatu, kao što su: majoneza, kajmak, senf, sirće i vinaigrette.
Cheesecake
Najstariji recept za cheesecake je iz 1596. godine kada ga je Anna Alarm prva zabilježila u kuharicu. Osnova je uvijek neslani sir, a dodaju se šećer, jaja i mlijeko, sastojci se pomiješaju i smjesa se peče. Često se dodaje bobičasto voće (maline, kupine, višnje, trešnje, ribizle) i drugo voće (šljive, naranče, grožđice itd.)