Kultivisane gljive se mogu konzumirati sirove u salatama te pripremati prema raznim receptima.
Bonduelle vam nudi širok izbor ukusnih recepata za pripremanje gljiva: u mafinima, punjene ili u ukusnim supama. Otkrijte razne načine za pripremanje ove vrste povrća, od tradicionalnih recepata pa do onih inovativnih i originalnih. Uživajte i iznenadite sebe s Bonduelle receptima za pripremanje gljiva.
DA LI STE ZNALI...
Kultivisane gljive su plemeniti potomci gljiva, poznate i pod imenom "rosé des prés". U srednjem vijeku su „rosne gljive“ ili „sniježne grudve“ bile omiljene u Francuskoj, i čak su se više cijenile zato što su se mogle konzumirati samo u proljeće.
Bilo je potrebno čekati na agronoma Oliviera de Serresa, koji je bio pod zaštitom Sullyja i Henryja IV, da bismo obratili više pažnje na uzgoj gljiva.
Uzgoj gljiva je cvjetao u sedamnaestom stoljeću, a kasnije je osvojio sjevernu Francusku i područje Bordeauxa prije nego što se proširio do Doline Loire i jugozapadne regije gdje je danas najviše koncentrisan uzgoj gljiva u Francuskoj.
Princip uzgoja kultivisanih gljiva je tipično francuski: uzgajaju se na konjskom đubrivu. Đubrivo se puni sporama i redovno se navodnjava. Tako razlikujemo dvije vrste gljiva: smeđe i bijele.
KAKO PRIPREMITI GLJIVE?
Gljive se mogu konzumirati sirove u salati, s malo krema s limunom i mljevenim biberom, ili kuhane s otopljenim sirom, u laganim supama, punjene ili u uštipcima.
Otkrijte naše povrtne listove
Naši recepti
Ratatouille – specijalitet od povrća iz Nice
Ratatouille (čitaj: ratatuj) jelo je porijeklom iz Nice. Glavni sastojak ovog ukusnog jela je povrće: patlidžan, paprika, paradajz i tikvice. Poslužuje se kao glavno jelo ili predjelo.
Njemačka krompir salata
Postoje različiti načini posluživanja krompir salate. Na jugu Njemačke krompir salata obično se poslužuje topla ili čak vruća, dok se u drugim predjelima poslužuje sobne temperature. Na sjeveru je preferiraju jesti hladnu. Koriste se i razni sosovi za salatu, kao što su: majoneza, kajmak, senf, sirće i vinaigrette.
Cheesecake
Najstariji recept za cheesecake je iz 1596. godine kada ga je Anna Alarm prva zabilježila u kuharicu. Osnova je uvijek neslani sir, a dodaju se šećer, jaja i mlijeko, sastojci se pomiješaju i smjesa se peče. Često se dodaje bobičasto voće (maline, kupine, višnje, trešnje, ribizle) i drugo voće (šljive, naranče, grožđice itd.)
