Biljka iz porodice Allied, uzgajana u antičko doba u Egiptu, Grčkoj i Rimu.
100 g poriluka - 47 kcal
Poriluk sadrži karoten, fosfor, kalcij i vitamine A, E, B1, B2, C.
Nije samo za reumu
Poriluk se koristi u liječenju reume, ima diuretičko djelovanje i stimuliše laktaciju. Posjeduje bogate nutritivne vrijednosti zbog sadržaja mineralnih soli. Poriluk se preporučuje osobama koje imaju probavne probleme jer je dobar izvor vitamina. Ima svojstvo pročišćavanja tijela i preporučuje se kod trovanja hranom. Koristan je za tijelo u borbi protiv prehlada i sadrži dragocjena esencijalna ulja. Savršen je antiseptik.
Drevni ljubitelji poriluka
Poriluk je poznat još od davnina; navodno su ga svakodnevno koristili Neron i Aristotel koji su tvrdili da im je njegovo prisustvo u jelovniku davalo jak i prodoran glas.
Dan poriluka
1. marta u Velsu se obilježava dan nacionalnog zaštitnika: Sv. Davida, čiji je simbol poriluk. Za Velšane poriluk predstavlja i simbol muškosti. U historijskoj bici protiv Saksona, pobjednički velški ratnici su punili oklope porilukom što im je donosilo sreću. Na dan Sv. Davida, Velšani poštuju svoje nacionalno povrće i spremaju jela od poriluka a koriste ga čak i za ukrašavanje. Poriluk je izvanredan dodatak salatama, supama i mesu - može se koristiti sirov, dinstan ili skuhan.
Popularnost poriluka
Najviše popularnosti poriluk uživa u Nizozemskoj. Nizozemci ga konzumiraju svakodnevno a omiljeni specijalitet im je dinstani poriluk.
Otkrijte naše povrtne listove
Naši recepti
Ratatouille – specijalitet od povrća iz Nice
Ratatouille (čitaj: ratatuj) jelo je porijeklom iz Nice. Glavni sastojak ovog ukusnog jela je povrće: patlidžan, paprika, paradajz i tikvice. Poslužuje se kao glavno jelo ili predjelo.
Njemačka krompir salata
Postoje različiti načini posluživanja krompir salate. Na jugu Njemačke krompir salata obično se poslužuje topla ili čak vruća, dok se u drugim predjelima poslužuje sobne temperature. Na sjeveru je preferiraju jesti hladnu. Koriste se i razni sosovi za salatu, kao što su: majoneza, kajmak, senf, sirće i vinaigrette.
Cheesecake
Najstariji recept za cheesecake je iz 1596. godine kada ga je Anna Alarm prva zabilježila u kuharicu. Osnova je uvijek neslani sir, a dodaju se šećer, jaja i mlijeko, sastojci se pomiješaju i smjesa se peče. Često se dodaje bobičasto voće (maline, kupine, višnje, trešnje, ribizle) i drugo voće (šljive, naranče, grožđice itd.)
